Zašto inflacija u Dalmaciji raste brže nego u ostatku Hrvatske?

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za prvu polovicu 2024. godine, potrošačke cijene u Splitsko-dalmatinskoj županiji rasle su po stopi od 4,8% na godišnjoj razini — u usporedbi s nacionalnim prosjekom od 3,4%. Razlika od 1,4 postotna boda nije slučajna i nije nova pojava. Trendovi koje pratimo od 2019. upućuju na strukturni pritisak koji kombinira nekoliko međusobno pojačavajućih faktora.

Prvo i najvažnije: tržište nekretnina. Kratkoročni najam putem platformi poput Airbnb-a izgurao je znatan broj stanova s tržišta dugoročnog najma. To je podiglo cijene stanarina za lokalne stanovnike između 22% i 35% u različitim gradskim četvrtima Splita između 2021. i 2024. Stanarina je jedna od najvećih stavki u kućanskom budžetu i njen rast izravno podiže lokalnu inflaciju iznad nacionalnog mjerila.

Drugo: cijene usluga. Turistička sezona u regiji traje sve dulje — od travnja do studenog — što znači da poduzetnici u ugostiteljstvu, prijevozništvu i maloprodaji dulje primjenjuju sezonske cjenike koji su i do 40% viši od vansezonskih. Statistički uredi ove fluktuacije bilježe, ali nacionalni agregat ih gubi u prosjeku.

Treće: infrastrukturna zavisnost. Dalmacija uvozi znatan dio prehrambenih i energetskih inputa iz ostatka Hrvatske i EU. Logistički troškovi ostatka opskrbnog lanca padaju sporije nego u kontinentalnim centrima, što se prenosi na maloprodajne police. Sva tri faktora zajedno objašnjavaju zašto lokalni potrošači osjećaju veći inflacijski pritisak nego što to sugerira nacionalna statistika.